Na području današnje Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Crne Gore, zapadne Srbije, ostalo je oko pedeset hiljada katalogiziranih srednjovjekovnih nekropola. Smatra se da je nakon dolaska Austro-Ugarske u BiH, nekoliko desetina hiljada stećaka bilo uništeno kroz korištenje kamena stećaka za potrebe velikih građevinskih radova, a prije toga, na isti način je još par desetina hiljada stećaka uništeno nebrigom. Sve u svemu, pretpostavlja se da je na području središnjeg Balkana bilo oko stotinu hiljada stećaka, od kojih neki teže i par desetina tona, i to često na terenu gdje kamen i nije na dohvatu ruke. Teško je dokučivo koja je količina ljudskog znoja, te konjskog i volovskog rada bila potrebna da se u roku od samo dva ili tri stoljeća iskleše, prenese i postavi toliki broj kamenih biljega. Ovakav organizirani pothvat bi se na Zapadu mogao porediti samo sa gradnjom veličanstvenih gotičkih katedrala. Stećci svojom brojnošću i zagonetnim simbolima nastavljaju da privlače pažnju, kako laika, tako i ljudi od struke. Ova knjiga predstavlja pokušaj rasvjetljavanja zagonetki stećaka nekonvencionalnim pristupom.